Ukoliko ste imali strpljenja pogledati video, mogli ste zaključiti da postoje dvije mogućnosti: da sam u pravu ili u krivu. S druge strane i ja osobno i svi pojedinci kao kolektiv možemo odabrati hoćemo li učiniti nešto po pitanju klimatskim promjena ili ne. Naravno, najbolji rezultat bi bio da ne poduzmemo ništa i ništa se ne dogodi, no to nosi i najveći rizik u slučaju da se nešto dogodi. S druge strane, ako uložimo golema sredstva i ne dogodi se ništa, morat ćemo slegnuti ramenima i prihvatiti recesiju kao realnost i još jedan probušen balon, ali ako poduzmemo nešto i uspijemo ublažiti utjecaj klimatskih promjena, onda smo uspješni. Po meni, poduzeti nešto je u svaku slučaju manja šteta, nego sjediti skrštenih ruku.

A sljedeće će pitanje vjerojatno biti tko sam ja i što radim na tom planu. Pa, prije svega, mnogo čitam i pišem o klimatskim promjenama (možete me čitati na ZelenaEnergija.org), svakog se dana vozim biciklom na posao, u zadnje vrijeme kupujem samo štedne žarulje, rijetko palim klimu... ma zapravo ništa određeno. Osim što pišem o svemu tome s ciljem da će me netko moje retke doista pročitati i reći: "Dovraga, sinko, možda u čitavoj priči doista i ima neke istine."

TEDTalk prezentacija pionira oceanografije Davida Galla definitivno me podsjetila na infografike o kojima sam već blogala ovdje… Dokumentarci o nekim sjajnim, neobičnim i ponekad komičnim morskim stvorenjima mogu me prikovati uz već spomenuti kauč prilično dugo…

David Gallo održao je kratku i zanimljivu TED Prezentaciju o podvodnim bićima i ribama. Neka od njih skrivena su u mračnim zakucima oceana, a neka vrlo lako možete zamijeniti sa stijenom…

p.s. Fotografije korištene u blog postu: Chondrochladia Lampadiglobus, MBARI (c); Paraliparis copei copei, David Shale / Claire Nouvian (c) iz knjige Claire Nouvian: The Deep

'Zvijeri s plaže' nizozemskog umjetnika Thea Jansena pripadaju vrlo specifičnoj grani kinetičkog oblikovanja povezanog s umjetnošću i znanošću...

Jansenova je namjera stvoriti nove oblike u prirodi, pri čemu kreira robote koje pogoni isključivo vjetar… Dizajnirani kao skeleti životinja, njegova bića od vjetra u stanju su se kretati samostalno koristeći pri tome samo vjetar kojim obiluju plaže njegove rodne Nizozemske…

Jansen je dizajnirao novi oblik kinetičkog skulpturiranja koji bih slobodno nazvala lo-fi robotikom...

'Strandbeests' projekt je do sada bio predstavljen na Ars Electronici (2005, Linz, Austrija), Art Futura festivalu (2005, Španjolska), TEDTalks konferenciji (2007, Monterey, SAD), Hybia-patio izložbi (2009, Tokyo, Japan), te mnogi drugim događanjima...

Sva njegova stvorenja imaju imena, kao što su: Animaris Percipiere, Animaris Currens Ventosa, Animaris Geneticus, Animaris Ondula ...

O svojim bićima Theo Jansen jednostavno kaže: 'Moje samoodržive životinje s plaže, poput Animaris Percipiere, imaju želudac. Ono se sastoji od recikliranih plastičnih boca popunjenih zrakom, koje se mogu puniti i visokim pritiskom vjetra. To se postiže pomoću različitih pumpi za bicikl, tj, plastičnih cijevi. Nekoliko od tih malih ugrađenih pumpi upogonjene su s gornje prednje strane životinje i kao da lepršaju na vjetru. To traje nekoliko sati, ali nakon toga su boce pune. One sadrže i čine opskrbu dovoljne količine potencijalnog vjetra, tj. zraka. Skinite poklopac i vjetar će izaći iz boce velikom brzinom. Trik je da se 'ulovi' taj neukroćeni vjetar, stavi pod kontrolu i iskoristi za pokretanje zvijeri. Za tako nešto trebaju vam i mišići. Zvijeri s plaže imaju i potrebne mišiće za kretanje koji postaju i duži po potrebi.'

Njegovu TEDTalk prezentaciju možete vidjeti ovdje

'Zidovi između umjetnosti i tehnologije postoje samo u našim umovima.'

Theo Jansen

Izvor: verbeeldingskr8 sa flickr.com

Međutim, put do uspjeha nije toliko ni nejasan koliko se na početku može nekome učiniti. O tome svjedoči i knjiga autora Jim Collinsa pod imenom " Good to great". On je sa timom stručnjaka uz pomoć savremenih naučnih metoda dugi niz godina analizirao i tražio razliku između dobrih i najboljih preduzeća. Na kraju je itekako jasno mogao iznijeti koja je tačna razlika u tom jazu koji svako osjeti, koju do tada nije mogao opisati. Faktori kao tržišno stanje nisu imali utjecaja, jer su konkurenti poređeni, a tržište je na svakog od njih isto djelovalo (primjer: cijena nafte). Ipak je jedno preduzeće stagniralo, dok se drugo iskristaliziralo kao najbolje.

Tipična slika koju ima ambiciozan ili talentovan student na Zapadu jeste - da nije dovoljno da ima odlične ocjene, nego da pored fakulteta mora i raditi, jer neće dobiti posao odmah kada dobije diplomu, ako nema nikakvog iskustva u firmi. A kada dobije posao onda mora prestati sanjati o obitelji i raditi najmanje deset sati u firmi, a poželjno bi bilo i dvanaest sati. A kada dođe do vođe tima i kasnije do šefovske pozicije, da mora biti hladan i stalno fokusiran na posao, jer je bitna figura u firmi i firma ne može bez njega, čak i kada ide na odmor - on je tu za firmu.

Izvor: horizonyachtcharters.com

Na svu sreću, onaj kome je dat uspjeh - on svjedoči da to nije ni blizu tako, a i Jim Collins je jako lijepo opisao kakav je to CEO u preduzeću koje je najbolje u onome što radi. Izdvojiti ću neke karakteristike ljudi i preduzeća koje je Jim Collins istaknuo, za koje mislim da treba podjeliti pogotovo sa našim ljudima. Nakon svih dešavanja u regiji na nama je još veči pritisak i ako sada ne uspijemo dignuti sve na viši nivo, propustili smo veliku šansu. A takav scenarij nudi svima nama novo tržište u kojem ima mjesta za svakoga i gdje svako može ispuniti svoje snove puno lakše nego u zemljama na Zapadu.

Dobro je neprijatelj od najboljeg

Jedan lokalni problem jeste da smo mi zadovoljni da nam ide "dobro" i da ne diramo sistem koji radi od straha da se sve može srušiti odjednom. Takvo razmišljanje ima mnogo uzroka, a moje mišljenje jeste da je glavni uzrok neznanje, a sporedni - prošlost koja je stvorila tu mentalnu projekciju u nama. Mnogima među nama nije jasna ni teza "spajanje dviju srednjih firmi ne čini jednu veliku firmu", a kamo li da jedna proizvodna hala ima maksimalni broj radnika (400) ma čime god se ona bavila, jer se više ljudi ne može držati u tom savršenom business skladu i da bi trebalo napraviti još jednu halu, a ne trpati ljude i mašine dok se ne osjedi pad produktiviteta.

Znati reći "NE"

Svako kada krene u samostalni business najviše strahuje hoće li i kako pronaći kupca. Međutim čim doživi manje uspjehe počinju se pojavljivati razne ponude za projekte, ideje i ulaganja. U tom trenutku je bitno znati reći "Ne!" projektima koji ti ne omogućavaju najveći uspjeh uz najbolju rentabilnost. Bitno je da radiš ono što najbolje znaš u polju u kojem možeš postati najbolji. Najbolji primjer za to je tzv. "brotlose Kunst" tj. umjetnost od koje ljudi tvrde da nema hljeba osim za zvijezde. Međutim praksa pokazuje da najbolji isplivaju pa čak i tu jako dobro zarade.

Ljudski faktor

CEO preduzeća koja su najbolja imaju par zajedničkih osobina:

- nisu radili više od osam sati dnevno
- jako malo su se pojavljivali u javnosti
- imali su ispunjen familijarni život sa djecom
- u intervjujima (koje rijetko daju) jako malo su govorili "ja", a puno "mi"
- kada uoče grešku u firmi, prvo su uzrok tražili kod sebe pa onda kod drugih
- u kriznim situacijama su znali podići moral

Jedan meni od najdražih primjera, koje ne spominje Jim Collins, jeste Robert Bosch. On je u recesiji koja je vladala u njegovo doba predložio državi da smanji tada prosjećni broj sati sa osam na šest. Vlada je to odbacila sa podsmjehom i povečala na deset radnih sati i ukinula večinu trećih smjena. Bosch je ipak u svojoj firmi smanjio radno vrijeme na šest sati, uveo četvrtu smjenu i povečao svima platu. Nakon krize, Robert Bosch GmbH je bila jedna od rijetkih koja nije imala crvene brojeve. Ako pogledamo ovih dana u našem regionu šta se dešava, primjetiti ćemo mnogo primjera koji postupaju po svim tačkama suprotno pogotovo u pogledu egotripova. Boschovo upustvo iz tog doba ovih dana izašlo je u svim poznatijim tjednicima.

Disciplina i tehnologija

Kratko i jasno - najbolja preduzeća su kratila diplomatiju tj. puteve odluka. Tehnologija može ubrzati uspjeh, ali nije presudan faktor! Bitnije je od toga da se pridobiju kvalitetni ljudi, a otpuste nekvalitetni. To je najteži i prvi korak, ali je temelj svake tranzicije ka najboljem.

Jim Collins opisuje uspješnog vođu kao ježa, koji odbacuje sve što mu nije potrebno i ne slijedi svoj ego u poslovanju, nego čistu analizu.

Primjeri danas

Najpoznatiji primjer gdje to danas funkcioniše kao u bajci jeste Google. Svaki radnik se osjeća kao dio firme i ugrađuje sebe van svih očekivanja i planova kapaciteta, a zauzvrat dobije povjerenje, slobodu i mnogo novca - koji postane nebitan faktor kada se zadovolje određene ljudske potrebe. Na području Balkana nisam još sreo firmu i vodstvo koje se može time pohvaliti, stoga se nadam da će se javiti u komentarima oni koji osjete makar djelimično tu pozitivu u nekoj od domaćih firmi i to podjeliti sa nama.

Iz svog skromnog iskustva iz prakse mogu samo reći da je izuzetno teško sve ispoštovati, a pogotovo ostati blag i pravedan, a pogotovo koncizan u slijeđenju upustva kao što je "zaposli prave ljude, otpusti neadekvatne".

ps. treća slika je autora LyDekius sa deviantart.com

Um širom otvoren za kreativnost, znanost, umjetnost, kulturu, tehnologiju...

Željeli bismo formirati grupu kreativnih blogera koja će dijeliti svoja iskustva i znanja. Nije bitno ako ste početnik ili stručnjak, jer nas zanima vaše mišljenje i inovativnost...

Kontakt:
Deborah Hustić
Twitter: TEDxZg
Facebook: Facebook.com/TEDxZagreb
E-mail: web@tedxzagreb.info

Pola sata nakon što su u ponedjeljak pokrenute naše web stranice najagilniji dio našeg organizacijskog tima okupio se na prvom susretu nakon ljetne pauze. Zajedno smo pregledali web odredište kojeg je oblikovala dizajnerica Andrea Knapić a tehnički dio je napravila ekipa iz Adora.

Imamo manje od dva mjeseca do prvog regionalnog TEDx događaja u Zagrebu, puno je toga za odraditi. Dogovorili smo naredne korake. Prijava sudionika i govornika je pokrenuta, za koji dan vidjet ćemo kako to ide...

Vizualizacija podataka i infografika doživljavaju nekoliko posljednjih godina pravu malu revoluciju i 'otkrivanje' ne samo u krugu računalnih geekova i dizajnera, već od šire Internet zajednice i entuzijasta spremnih na vizualno eksperimentiranje, programiranje i igranje podacima...

O tome kako naše oči i mozak 'vide', tj. percipiraju svijet napisano je mnogo knjiga kako iz znanstvenih područja, tako i iz umjetničkih perspektiva... iz povijesne perspektive gledano prve vizualizacije informacija nisu bile vezane uz računalo, već uz percepciju i način na koji ljudski mozak procesuira podatke...

Ono što me posebno oduševilo kod data vizualizacije upravo je taj otvoreni aspekt kojim su znanost i umjetnost povezane...

Stoga, danas postoji gomila kvalitetnih web stranica čija je tema isključivo vizualizacija informacija kroz leće računala, matematičkih procesa i ljudske vizualnosti...

Za početak nekoliko linkova vezanih uz temu data... ops... vizualizaciju podataka:
Visual Complexity
Cool Inforgraphics
Well Formed Data
Simple Complexity
iGraphics Explained
DataViz

Smashing Magazine svako malo objavljuje cool stvari vezane uz dizajn, pa tako i izvore za infografiku... go for it!

Svoje vlastite vizualizacije možete kreirati i putem sljedećih alata na ManyEyes projektu...

Flickr: Cool Data Visualization Pool

p.s. Prva fotografija je infografika autora Davida Trowbridge i Micah Dowtyja preuzeta sa Visualcomplexity, druga fotografija preuzeta sa megabigtime.
p.s.1. Vidi TED Demo: Zapanjujuće vizualizacije podataka u Allosphere.

Najnovije misli guru-a za računalno sučelje Aze Raskina na temu konverzacije s računalom možete čuti ovdje...

Kao što su mnogi predviđali tijekom posljednjih nekoliko godina, dizajn računalnog sučelja (interface design) donedavno u fokusu interesa samo stručnjaka i umjetnika u ovom trenutku postaje predmet interesa šire tech zajednice. U tom su kontekstu područja nosive tehnologije (wearable technology) i konverzacija s računalom (conversational computing) ona koja najviše obećavaju.

Budućnost tih tehnologija leži u pristupu uređajima čija će funkcionalnost, pristupačnost te financijska dostupnost u potpunosti odgovarati ljudskim potrebama.

Zaista mislim da Azu Raskina ne treba posebno predstavljati ovdje jer je svoje prvi vizije na temu računalno-ljudske interakcije podijelio sa svijetom u dobi od deset godina u San Franciscu ... Diplomirao je matematiku i fiziku na Sveučilištu u Chicagu ... to je ujedno i jedina škola koju je pohađao... naime, zaobišao je osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje jer mu nije bilo potrebno...

p.s. Fotografija korištena u tekstu preuzeta je sa stranice projekta Sixth Sense - a Wearable Gestural Interface MIT Media Laba - izuzetan projekt!
p.s.1. Dok najnovija TEDTalk prezentacija Aze Raskina ne bude spremna, možete pročitati skripte TED blogera o njegovom predavanju na konferenciji TED Global 2009.

Za mnoge surfere, blogere i 'digitalne jahače' TEDTalk prezentacije poznate su prije svega po svojoj maštovitoj i duhovitoj crti…

Među mnogim govornicima bili su i ljudi koje smatram 'glavnim krivcima' za svoj kreativni razvoj: dizajner John Maeda, arhitekt Frank O. Gehry, zatim još jedan dizajner - Stefan Sagmeister… Zapravo, ispada da ih ima puno više, ali ima vremena za bloganje o svima njima...

Jedna od meni najdražih TEDTalk prezentacija svakako je ona poznate aktivistice, umjetnice i sportašice Aimee Mullins o njenih 12 pari nogu.

Kreativnost, lucidnost i humor kao početak mog bloganja za TEDx Zagreb...